Smeđi medvjed je prekrasna i veličanstvena životinja, ali ponekad i težak susjed. Očuvanje medvjeda u prirodi naš je zajednički interes za budućnost. Kako bismo očuvali medvjeda u našem krajoliku, nužno je pravilno upravljati populacijom smeđeg medvjeda.
U Hrvatskoj smeđi medvjed je strogo zaštićena životinja temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama, vrsta je kojom se gospodari sukladno Zakonu o lovstvu, odnosno Planu gospodarenja, te o njemu vodi brigu nadležno Ministarstvo poljoprivrede. Medvjed se nalazi i na Crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske iz 2004. godine.
U nekim državama, primjerice u Hrvatskoj i Sloveniji, medvjed se redovito odstreljuje, unatoč tome što imaju status zaštićene vrste. Dokle god je populacija medvjeda održiva i lovna se kvota dobro planira, to ne predstavlja opasnost za populaciju. Naprotiv, lov je alat za ograničavanje broja medvjeda na one brojeve koje ljudi još mogu tolerirati, i na taj se način promiče dugoročno očuvanje. Brojnost medvjeda u staništima kojima dominiraju ljudi u pravilu ne može doseći svoj prirodni kapacitet, već treba biti ograničena jer je i tolerancija ljudi prema medvjedu ograničena. Brojnost smeđeg medvjeda ovisi o društvenom „kapacitetu nosivosti“, odnosno o tome koji broj medvjeda smo spremni tolerirati.

Upravljanje
Glavni je cilj upravljanja populacijom medvjeda u Hrvatskoj i Sloveniji njeno dugoročno očuvanje u Dinaridima, što uključuje očuvanje staništa i omogućivanje suživota ljudi i medvjeda. Medvjed je u Sloveniji zaštićena vrsta od 2004. godine i plan upravljanja dopušta ograničeni lov na medvjede uz dozvolu države, dok se u Hrvatskoj nastavlja lov na trofeje kao jedna od mogućnosti za upravljanje medvjedom, gdje je medvjed zaštićena vrsta, ali je također i lovna vrsta (podliježe uređenom lovu).
Upravljanje medvjedom u nadležnosti je različitih ministarstava, ali u obje se države provodi godišnji odstrel kao alat za kontrolu veličine populacije medvjeda, kao i za razrješavanje sukoba između ljudi i medvjeda (odnosno, uklanjanje problematičnih medvjeda).
U obje je države važna točka dugoročnog očuvanja medvjeda pažljiva evaluacija radnji koje utječu na populaciju. Jedan od ključnih elemenata učinkovitog upravljanja populacijom medvjeda suradnja je između Hrvatske i Slovenije. S obzirom na to da su europske države površinom male, medvjedi mogu prijeći i nekoliko državnih granica, što znači da sve aktivnosti oko upravljanja, intervencije ili akcije imaju direktan utjecaj na populaciju u susjednoj državi.