Biologija, ekologija i ponašanje

Vuk (Canis lupus) najveći je pripadnik porodice pasa i drugi najveći grabežljivac u Dinaridskim planinama i Alpama. Dug je od 100 do 120 cm, a u grebenu je visok od 45 do 75 cm. Mužjaci su i za trećinu veći od ženki.

Odrasli vuk teži od 20 do 80 kg. Ima duge noge te je brz i izdržljiv trkač. Prednje šape imaju po pet prstiju, dok stražnje imaju po četiri, sa snažnim pandžama koje se ne mogu uvući i prilagođene su kidanju mesa. Ima velike očnjake kojima grabi i ubija plijen. Za razliku od psa, vuk ima crnu prugu na podlakticama dugu otprilike 10 cm i široku otprilike 2 cm. Životni vijek vuka u zatočeništvu je najmanje 16 godina.

Vir: Hubert Potočnik
Vir: Hubert Potočnik

Prehrana

Vuk je fleksibilan i prilagodljiv grabežljivac. Vuk u Sloveniji i Hrvatskoj uglavnom lovi srne, jelene i divlje svinje, a prehranu može upotpuniti strvinama, malim kralješnjacima, beskralješnjacima, pa čak i biljkama. Ponekad napadne domaće životinje, osobito ovce. Odraslom je vuku potrebno 3 do 5 kg mesa dnevno. Zahvaljujući svom izvanrednom sluhu i vrlo razvijenom njuhu, čopor vukova može odjednom prijeći 40–70 km u potrazi za hranom. Obično love u čoporu, mada nekada love i samostalno. Kad love u čoporu, plijen iscrpljuju trčanjem, dostižući brzinu od 56 do 64 km/h. Na taj način uglavnom ulove životinje u lošijem fizičkom stanju.

Vir: Franc Kljun
Vir: Franc Kljun

Razmnožavanje

Vukovi se pare jednom godišnje, u razdoblju od sredine siječnja do sredine ožujka. U čoporu se pari samo alfa par. Skotnost traje 62 do 64 dana, a vučići se kote u brlogu. U Hrvatskoj i Sloveniji većina legla okoti se u travnju. U jednom leglu uglavnom bude 5 do 8 vučića koji se kote slijepi i prekriveni kratkim, tamnim krznom. Progledaju 10 do 14 dana nakon okota, a u dobi od 4 do 14 tjedana počinju izlaziti iz brloga. U prvoj godini života ugiba 40–50 % vukova. Imaju snažan osjećaj za obitelj, par koji se pari ostaje povezanim za vrijeme okota vučića. U početku mužjak donosi hranu ženki i vučićima i povraća je u blizini brloga. Kasnije i ženka donosi hranu. U kasnu jesen vučići već prate čopor u lovu. Vuk dostiže veličinu odraslog vuka s 10 do 12 mjeseci, a društveno i spolno su zreli s dvije godine.

Stanište vukova

Vuk živi u vrlo raznovrsnim tipovima staništa i može se prilagoditi različitim, pa čak i ekstremnim uvjetima. U Americi ga možemo pronaći u prostranoj tundri, preriji, polupustinjskim predjelima, planinama i sjevernim šumama, u Aziji u tundri, tajgi, stepama, polupustinjama i na većim nadmorskim visinama, dok u Europi uglavnom nastanjuje šume. U Sloveniji su to najčešće brezove i jelove šume koje prekrivaju veliku planinsku regiju Dinarskog krša.

Ponašanje

Vuk je izrazito teritorijalna životinja i živi u čoporu u kojem svaki član čopora sudjeluje u lovu, razmnožavanju i zaštiti njihovog teritorija. Veličina čopora varira od 2 do 20 jedinki, a najčešće ima 5 do 8 članova. Roditeljski par je dominantan, a ostali članovi uglavnom su njihova mladunčad ili drugi srodnici. Veličina teritorija razlikuje se i ovisi o brojnosti vukova, brojnosti plijena na danom području, geografiji tog područja i prisutnosti čovjeka. Svaki čopor aktivno brani svoj teritorij od vukova u susjednom čoporu. Označivanje mirisom i zavijanje služe za uspostavu granica teritorija. Interna upotreba teritorija mijenja se tijekom godine, ovisno u prvom redu o dostupnosti plijena i aktivnostima razmnožavanja. U razdoblju koćenja vuk boravi bliže brlogu, ali kasnije se širi po teritoriju. Ipak, uvijek postoje neki putovi i lokacije koje vuk preferira i kojima se češće koristi.