Rasprostranjenost risa u Hrvatskoj i Sloveniji

Nekad je ris živio diljem Hrvatske i Slovenije, kao i u velikom dijelu ostatka Europe. U Dinaridskim planinama i Alpama do početka 20. stoljeća ris je potpuno istrijebljen.

Nakon povratka, ponovno su naselili veliki dio Dinaridskih planina i dio istočnih Alpi, ali u 90-ima je populacija ponovno počela opadati. Danas je ris prisutan u nekim dijelovima Dinaridskih planina u Hrvatskoj i Sloveniji (Snežnik, Javorniki, Kočevsko, Menišija, Rakitna, Hrušica, Nanos, Trnovski gozd, Gorski kotar, Velebit, Lika), ali u Julijskim alpama je gotovo istrijebljen. Dinaridsko-sjeveroistočnoalpska populacija proteže se i na Italiju, Austriju i Bosnu i Hercegovinu.

U Sloveniji se jezgra područja risa preklapa s područjem medvjeda i vuka, ali je manja. Broj populacije procjenjuje se na svega 15 jedinki. Kako bi se proveli napori za pojačavanje populacije, 14 risova bit će premješteno iz Slovačke i Rumunjske u Hrvatsku i Sloveniju u sklopu projekta LIFE Lynx.

Praćenje risa (monitoring)

Praćenje rijetke i neuhvatljive vrste koja živi u gustim šumama može biti teško. Budući da je direktno prebrojavanje risa nemoguće, za procjenu veličine populacije risa koristi se neinvazivno genetsko uzorkovanje (izmet, dlake, slina i urin) ili kamere zamke. Za proučavanje uzoraka kretanja može se koristiti telemetrija. Ris se ulovi, uspava i stavi mu se ogrlica s GPS odašiljačem. Ogrlica je programirana da šalje podatke o kretanju risa u redovnim intervalima putem GPS signala.

Napori oko povratka u Sloveniju

Ris je već jednom vraćen u Sloveniju. Tri mužjaka i tri ženke pušteni su u šume na jugu Slovenije 1973. godine. Sve su ženke u prvoj godini imale mladunce i ubrzo je populacija narasla i proširila se na Alpe te u Bosnu i Hercegovinu preko Hrvatske. Tijekom dva desetljeća činilo se da populacija raste, čak je i bio dopušten odstrel. Ipak, u posljednja dva desetljeća populacija je u opadanju. Genetika je pokazala da je glavni razlog za drastični pad brojeva bio parenje blisko srodnih životinja. U nedostatku dovoljnog broja jedinki koje nisu u srodstvu iz drugih populacija, blisko srodne životinje parile su se međusobno. Drugi razlozi opadanja populacije su krivolov i fragmentacija staništa.

Ima još nade za risa – 2014. godine odobren je Lynx LIFE projekt koji će se provoditi do 2024. Jedan od glavnih ciljeva projekta je spajanje dinaridskog risa s alpskom populacijom. Zato će u sklopu projekta ukupno 14 risova biti premješteno – 10 u Sloveniju i 4 u Hrvatsku. Risovi će biti ulovljeni u Rumunjskoj i Slovačkoj te dovezeni u kavezima u Hrvatsku i Sloveniju nakon razdoblja karantene i zdravstvenih pregleda. Za više informacija o projektu, posjetite stranice LIFE Lynx.

Skip to content