Danas se medvjed polako vraća u Alpe u kojima je tijekom povijesti bio vrlo raširen sve do 18. stoljeća, kada je gotovo sasvim istrijebljen. Procjena veličine populacije medvjeda u Hrvatskoj i Sloveniji napravljena je krajem 2016. u sklopu projekta DINALP BEAR.
Jezgra populacije smeđeg medvjeda koncentrirana je u dinaridskim šumama u regijama Notranjska (Javorniki, Snežnik) i Kočevska koje se prostiru preko granice s Hrvatskom u Gorski kotar i zatim dalje na jugoistok. Sjeverno i zapadno od navedenog područja medvjed živi u Hruščici, Nanosu i Trnovskom gozdu, pa dalje do Menišije i Krimskog pobrđa te prema Žumberačkoj gori na istoku.
Praćenje medvjeda (monitoring)
Postoji nekoliko načina da se procijeni veličina populacije medvjeda. U srednjoj Europi najčešće se koristi metoda neinvazivnog genetskog uzorkovanja (primjerice iz medvjeđeg izmeta, dlake, sline) za procjenu ukupnog broja i brojanje medvjeda na trajnim mjestima hranjenja kako bi se procijenili trendovi u veličini populacije medvjeda.
Najbolja metoda za proučavanje kretanja medvjeda je telemetrija. Medvjeda se imobilizira i stavi mu se ogrlica s GPS odašiljačem. Ona se redovito spaja sa signalom GPS satelita i izračunava točnu lokaciju medvjeda. Podaci o lokaciji šalju se istraživačima putem GSM signala.
